Izvanredni mjesec hbk.hr PMD

Na tragu nove evangelizacije  

Pauline Marie Jaricot − duhovna autobiografija

26. svibnja 2020. sveti otac Franjo odobrio je dekret kojim se priznaje čudo koje otvara put k proglašenju blaženom Pauline Marie Jaricot (1799. – 1862.), utemeljiteljice Djela za širenje vjere, prve misijske „društvene mreže“.
Pauline je pronašla svoj poziv i svoje mjesto u srcu Crkve. Njezini snovi i kreativna duhovnost teme su serijala U središtu časopisa Radosna vijest za 2021. godinu. 

Objavljeno | 3.1.2021.

Pročitaj više


„U početku bijaše komunikacija“

Piše dr. sc. Krunoslav Novak

Privodimo kraju još jednu godinu i idemo ususret blagdanima koji nas upućuju na najveći dar koji smo primili od Boga, a to je da je sam Bog postao jedan od nas, prošao ovom zemljom čineći dobro i živio je s nama u svemu jednak osim u grijehu. Možemo reći da je Božić svetkovina u kojoj obilježavamo susret čovjeka bogotražitelja i Boga koji mu dolazi u susret da bi ga podigao, spasio, vratio mu dostojanstvo i uveo ga u Život.

Objavljeno | 3.12.2020.

Pročitaj više


Dijalog kao spremnost na susret

Piše dr. sc. Krunoslav Novak

U današnje vrijeme često se govori o dijalogu, no pitanje koje odmah na početku postavljam jest koliko se dijalog stvarno prakticira i kako se shvaća njegovo značenje. Događa se, naime, da se tim terminom koristi u razgovorima i odnosima koji baš i nisu dijaloški postavljeni. U ovom razmišljanju želio bih se dotaknuti pitanja dijaloga, koji je značajan i za misionarsko poslanje Crkve u vremenu kad smo u komunikaciji sve više distancirani od sugovornika. Zato odmah na početku spominjem karakteristike dijaloga, da bi bilo jasno na što mislim dok o tome pišem, ali i da bismo uočili da postoje poteškoće kada neki razgovor želimo dijaloški postaviti. Da bismo neki razgovor mogli nazvati dijalogom, moraju biti ispunjeni neki osnovni preduvjeti. Prvi je preduvjet da svaki sudionik u razgovoru sudjeluje bez prisilna utjecaja,  pritiska ili straha od poniženja. Nadalje, važno je da za dijalog postoji empatija, odnosno da sugovornici uzajamno nastoje razumjeti drugoga i njegovu situaciju i kontekst iz kojega drugi progovara. To uključuje i prepoznavanje drugoga kao ravnopravnog sugovornika, koji se može konstruktivno nositi s eventualnim komentarima ili kritikama i ne doživjeti ih kako napad.

Objavljeno | 3.11.2020.

Pročitaj više


Povratak