Izvanredni mjesec hbk.hr PMD

Rujan 2019.-piše vlč. Božidar Volarić  

Objavljeno | 14.9.2019.

Da političari, znanstvenici i ekonomisti zajedno rade na zaštiti svjetskih mora i oceana.

U hrvatskom dijelu Jadrana ima 698 otoka, 389 otočića i 78 grebena, što hrvatske otoke čini najbrojnijima u Jadranskom moru i drugima po brojnosti na Sredozemlju. Osim Grčke ne postoji sredozemna zemlja koja ima toliko otoka, otočića, hridi, poluotoka, zaljeva, prirodnih luka i lučica kao Hrvatska, a osim Norveške ne postoji obala koja ima toliko uvala, zaljeva i malih fjordova kao Hrvatska.
Od 698 otoka samo 48 je naseljeno u smislu da najmanje jedna osoba prebiva na otoku. Neki izvori ukazuju na to da Hrvatska ima 66 naseljenih otoka. Hrvatski otoci naseljeni su još od vremena stare Grčke (naprimjer, Hvar je bio naseljen još između 3500. i 2500. pr. Kr.).
Iz priloženoga je sasvim jasno zašto Hrvatska nosi naziv zemlja tisuću otoka.
Hrvatska se odlikuje specifičnim ekološkim datostima, koje su u dobroj mjeri iznjedrile jedinstvene prirodne ljepote, tako da gotovo ne postoji zemlja u Europi u kojoj na tako malenu prostoru ima toliko krajobrazne i biološke raznolikosti, georaznolikosti te raznolikosti ekosustava i staništa.
Uistinu predivno je diviti se ljepotama mora i priobalja, posebno ovih ljetnih mjeseci, i ostati uvijek iznenađen onime što misliš da već poznaješ, a priroda te opet iznova razveseli svojom ljepotom.
No taj sklad često biva narušen. Uzmimo samo u obzir da je, npr., broj dolazaka na otok Krk (oko 222 000 gostiju) u srpnju ove godine gotovo 11 puta veći od otočnog stanovništva (nešto manje od 20 000). Pokušajmo si zamisliti da u jednu običnu kantu smeća odjednom stavimo 10 puta više smeća. Velik je to izazov s kojim se trebalo uhvatiti ukoštac posljednjih 10-ak godina. U zajedništvu i suradnji krčkih otočnih lokalnih samouprava te upućivanjem stanovništva uspjelo se postići, pa i premašiti zacrtani cilj europske obaveze od 50 % odvojenog otpada do 2020. i došlo se na visokih 62,7 % odvojenog otpada. Uz grad Prelog, koji je na 65 % odvajanja otpada, jedini smo u Hrvatskoj premašili 50 %.
Ipak, još ima prostora za bolje. Ekologija i briga o okolišu ponajprije ovisi o tome koliko je čovjek osviješten da ne smije biti samo korisnik prirodnih dobara, već mudar upravitelj povjerena mu dobra, pazeći da ne pretjera u pohlepi za iskorištavanjem te  razborito brine o nusproduktima, konkretno o otpadu, svojeg življenja.
Pričao mi je nedavno prijatelj da je nakon manifestacije u jednoj od naših uvala tamošnja plaža ostala prekrivena hrpama smeća, ostataka ambalaže, hrane, vrećica, papira i dr. Dakle manifestacija je privukla vrlo velik broj sudionika u prirodno okruženje, ali nije bilo dovoljno svijesti da se nakon konzumacije iskorištena ambalaža, bar uz minimum pristojnosti, odloži kraj kontejnera. Prijatelj je pozvao komunalne djelatnike da isprazne pretrpane kontejnere, no nije bilo volje da se počisti uz plažu. Rekao mi je da je na istoj plaži za ljetnih mjeseci već pokupio nekih desetak vreća smeća.
Nedavno smo s jednom skupinom turista bili na izletu kajacima i jedna od zanimljivosti izleta bila je doveslati do plutajuće pivske boce na pučini, jednoga od raznih predmeta koje je već prije prikupio na moru. Rekli smo kroz šalu da je možda to boca s porukom ili kartom blaga. Koji dan kasnije na toj istoj ruti on je s drugom skupinom turista gledao dupine kako plivaju i skaču.
Kao vjernici tomu pristupamo i iz perspektive Božjeg kraljevstva: Bog je stvoritelj koji nam je darovao predivne ljepote i mnoga prirodna dobra te nas pozvao da u odgovornoj slobodi budemo njegovi suradnici u upravljanju istima. Ali čovjek kao čovjek, u slabosti grijeha i pohlepe grabi pa grabi. Papa Franjo u svojoj enciklici Laudato si govori o aktualnoj krizi i obraća se „svim ljudima dobre volje“. Papa traži pravo „ekološko obraćenje“ i jednu „novu opću solidarnost“. Enciklika Laudato si govori o skrbi za zajedničku kuću i podsjeća nas da „mi nismo Bog“. „Zemlja nam prethodi i ona nam je darovana.“
Toliko od jednog župnika, s jednoga od naših tisuću predivnih jadranskih otoka. Mir i Božji blagoslov!


Povratak